Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. je 30.11.2016. , u suradnji s Karlovačkom županijom i Lider mediom, organizirala okrugli stol na temu Put do razvojnih rezultata na lokalnoj i regionalnoj razini, a u okviru projekta KaŽu5 EduKA sufinanciranog iz OP Konkurentnost i kohezija 2014-2020.
Sudionici okruglog stola
Na okruglom stolu, kao panelisti, sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban, stručnjak za EU fondove pri Institutu za razvoj i međunarodne odnose Jakša Puljiz, obnašateljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije Sanja Bošnjak, član Uprave IGH Oliver Kumrić, te ravnatelj Razvojne agencije Karlovačke županije Viktor Šegrt, a skupu su nazočili predstavnici jedinica lokalne (regionalne) samouprave, civilnog sektora i institucije, ne samo s područja Karlovačke županije već i šire (Rijeka, Varaždin, Virovitica, Velika Gorica, Zagreb…).
Riječ dobrodošlice dao je župan, g. Ivan Vučić istaknuvši da u županijskoj bazi projekata ima preko 170 projekata u pripremi ukupne vrijednosti 225 milijuna kuna, spremnih za natjecanje na javnim pozivima za EU sredstva. Važno je imati spremne projekte i ne čekati da se otvore natječaji, snažna je poruka koju je župan prenio na skupu.
Potreba jačanja institucija
Državni tajnik g. Tomislav Boban naglasio je potrebu jačanja institucija odnosno ekipiranja stručnjaka sukladno važnosti prirode određenog posla odnosno službi. U Ministarstvu državne imovine prijeko su potrebni ljudi jer je trenutno 1048 otvorenih predmeta koje treba rješavati i na taj način pomoći jedinicama lokalne samouprave.
Strateško planiranje razvoja
Kada je riječ o strateškom planiranju razvoja, panelisti su bili jedinstvenog stava da ne postoji sustavno razrađen model (operativni ili zakonodavni) strateškog planiranja niti je definirano tko su glavni stratezi, a strateške odluke se na kraju svode na političke razine koje često nemaju dovoljno znanja i razumijevanja za strateško planiranje, održivost i opravdanost ulaganja (naglasio je Damir Mandić, predsjednik Gradskog vijeća Karlovca). Župani, gradonačelnici, načelnici, pročelnici, moraju shvatiti svoje slabosti, shvatiti operativne programe i što se može financirati jer jednoobraznosti više nema. Poseban je problem pri tome u ishođenju sredstava koje treba osigurati u proračunu.
Temeljne nedoumice vezane su uz pitanje kako uskladiti dinamiku raspisivanja natječaja za EU fondove, strateško planiranje razvoja županija, gradova i općina, na koje načine najmanjima osigurati resurse potrebne za apliciranje na EU izvore nova, te istovremeno i shodno tome izglasavati proračun, naglasila je Sanja Bošnjak, obnašateljica dužnosti županice Virovitičko podravske županije.
Jedna od važnih poruka sa s okruglog stola prenijeti je i od strane Olivera Kumrića, člana uprave IGH koji ima iskustva rada u privatnom i državnom sektoru, a ta je: Nije i ne može cilj biti povlačenje novca iz EU fondova. Novci iz EU fondova su samo alat koji vodi do cilja! Cilj je da se novcima realiziraju ciljevi važnih projekata koji će gradove, općine učiniti bogatijim mjestom.
Turizam, poduzetništvo i kulturna baština bilježe najveće kapacitete, a problemi nastaju kada se radi o velikim infrastrukturnim projektima, utvrdio je Jakša Puljiz. Jer, EU pravila za povlačenje sredstava iz fondova su rigorozna. Kod nas najveći problem predstavlja kronični nedostatak ljudskih resursa na svim razinama, od nacionalne do lokalne razine.
Nakon identificiranja mnoštva problema u planiranju razvoja, panelisti su raspravljali i o mogućim rješenjima. Jedno od mogućih rješenja problema nedostatka ljudskih kapaciteta su lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) koji imaju razvojnu funkciju i svaki manji grad ima ili bi trebao imati LAG koji može stvoriti potencijale za razvojne projekte, ističe gđa Bošnjak. Preduvjet tome je maksimalno smanjenje administrativnih prepreka koje ograničavaju rad svih institucija koje se bave razvojem.
Uvođenje decentraliziranog sustava upravljanja EU sredstvima predstavlja dobar dio rješenja za probleme vezane uz razvoj. Indeksi razvijenosti su poznati, ona područja koja su najmanje razvijena mogu dobiti najviše novaca i tako to mora biti. No, dok god kroz centralno upravljanje EU sredstvima projekti iz svih područja RH moraju proći natjecateljsku proceduru nećemo postići kvalitetan razvojni učinak.
Ako je pojednostavljena procedura i ako se zna s koliko novaca se može raspolagati, tada se može i strateški planirati, donositi proračune i odlučivati gdje će se investirati. Logistička potpora za decentralizaciju EU sredstava u Republici Hrvatskoj postoji, a to su regionalni koordinatori odnosno županijske razvojne agencije. Tada će se moći pratiti uspješnost razvoja, valorizirat svaki sat rada uložen u pripremu projekata, jačati partnerski odnos kroz postojeća Partnerska vijeća i u konačnici, novci će se raspodijeliti tamo gdje je će postići maksimalni učinak. Ovaj model sustava moguće je provesti, istaknuo je direktor agencije, Viktor Šegrt, na način da država i dalje nastavi upravljanjem kroz spuštanje kvote sredstava regionalnim koordinatorima, sukladno indeksa razvijenosti.
Okrugli stol održan je u prostorijama Slatkovodnog akvarija – AquatiKA, projekta koji je sufinanciran sredstvima iz strukturnih fondova.