Statistička regija HR NUTS 2 sastoje se od 4 neadministrativne jedinice nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine. Uz Jadransku Hrvatsku, Gard Zagreb i Sjevernu Hrvatsku u nju se ubraja i Panonska Hrvatska. U skupinu Panonske Hrvatske, uz pet slavonskih, pripadaju i Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i naša Karlovačka županija. Po razvijenosti su ispod 45% prosjeka EU i u sljedećem programskom razdoblju će moći osigurati veće bespovratne potpore poduzetnicima, do 55 ili 70% umjesto sadašnjih 35 ili 45 % koje su imali dok smo bili u regiji sa Gradom Zagrebom koji je razvijeniji. Javnopravna tijela imati će i dalje maksimalnu potporu 85%. Dakle, što se tiče poduzetnika, oni će najviše profitirati ovo novom regionalnom podjelom. Ostalima će biti isto.
Tijekom 2020. pokrenuta je izrada Teritorijalne strategije Panonske Hrvatske Obuhvat teritorija Panonske Hrvatske proširen je s dosadašnjih pet na osam županija: Osječko – baranjska, Vukovarsko – srijemska, Brodsko -posavska, Virovitičko – podravska, Požeško – slavonska, Sisačko – moslavačka, Karlovačka i Bjelovarsko – bilogorska županija.
Vlada RH je u studenom prošle godine utvrdila Operativne programe vezane za Kohezijsku politiku za Novi višegodišnji okvir 2021. – 2027.: OP Konkurentnost i kohezija, OP Učinkoviti ljudski potencijali te Integrirani teritorijalni program za NUTS 2 regiju Panonska Hrvatska. Kako Europska Unija (EU) sve veći naglasak stavlja na razvoj teritorija koji se sada može financirati u okviru Cilja 5 kohezijske politike “Europa bliže građanima“, to je ujedno poticaj državama članicama da novac koji će biti na raspolaganju u okviru kohezijske politike usmjere na regionalnu i lokalnu samoupravu. Teritorijalna strategija je temelj za proces regionalnog razvoja. Pojedine NUTS 2 regije u EU uspjele su ostvariti odlične rezultate u prilagodbi kohezijskog fonda njihovim specifičnim regionalnim potrebama.
Prilikom izrade Teritorijalne strategije fokus će se postaviti na dva pitanja:
- koje su potrebe u Panonskoj Hrvatskoj drugačije/veće u odnosu na one na nacionalnoj razini, te
- koje potrebe u Panonskoj Hrvatskoj su zajedničke nekoliko županija.
Sukladno inicijalnoj analizi, treba istaknuti da postoje ekonomske prilike za rast, posebice u sljedećim ključnim sektorima: poljoprivreda, ICT, metaloprerađivačka industrija, turizam te drvna industrija. Specijalizacija unutar svake od ovih industrija iziskuje strateške inicijative, kako na regionalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Primjerice, prilika za rast u poljoprivredi leži u povećanju produktivnosti i fokusiranju na kulture veće vrijednosti, dok se u metaloprerađivačkoj ona nalazi u poboljšavanju operativnih procesa i usvajanju novih tehnologija.
Institucionalni okvir podrazumijeva tri razine u izradi strategije:
- političku koju bi predstavljali župani i, po potrebi, gradonačelnici većih (ITU) gradova,
- tehničku koju bi činili regionalni koordinatori, predstavnici županija i gradova i
- savjetodavnu koja podrazumijeva sudjelovanje šire poslovne, akademske i istraživačke zajednice, organizacija civilnog društva i javnog sektora.
Pojačani fokus također će biti na privatni sektor kroz osnivanje Leadership grupa za glavne sektore/industrije na području Panonske Hrvatske. Još jedna od ključnih značajki koja se želi postići je važnost identificiranja područja međužupanijske suradnje i projekata koji će biti generatori promjena u regiji. Vezano za projekte, istaknute su neke teme od interesa za sve/većinu županija, poput geotermalnih izvora, ekološke poljoprivrede, ICT industrije te primjeri koji ukazuju na potrebu međusektorske suradnje: digitalni nomadi (ICT i turizam), digitalne poljoprivrede (ICT, poljoprivreda i strojarska industrija) i sl. Prilikom odabira projekata koji će se u izradi Teritorijalne strategije Panonske Hrvatske predstaviti kao važni za razvoj Karlovačke županije, važno je razmotriti potencijalni učinak projekta na razvoj cijele regije, ali i isplativost projekta.
Uloga JURRA-e je identificirati područja/projekte od zajedničkog interesa i s potencijalom za ostvarenje međužupanijske suradnje a ujedno i redovito putem svojih kanala (dopisi, web stranica, profili na društvenim mrežama, bilten) izvještavati o novostima i mogućnostima za sudjelovanje u izradi strateških dokumenata za korištenje EU sredstava u novoj financijskoj perspektivi EU 2021. – 2027.
