Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u sklopu radne skupine ,,Zelena Hrvatska”, nositelj je izrade programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2021.-2027. . za specifične ciljeve „Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama” i “Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovitije gospodarstvo”.
Za specifični cilj „Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama“, Ministarstvo je predložilo, između ostalog, projekte ulaganja u novu ili u rekonstrukciju postojećih sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje,projekte ulaganja u uređaje za kondicioniranje vode i uređaja za desalinizaciju, ulaganja u nova ili nadograđena postrojenja za pročisćavanje otpadnih voda.
Za specifični cilj “Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovitije gospodarstvo” predlaže se, između ostalog provedba programa sprečavanja nastanka otpada i jačanja kružnosti, zatim projekti ulaganja u postrojenja za obradu reciklabilnog otpada, projekti sanacije lokacija onečišćenih otpadom, promicanje ulaganja malih, srednjih i velikihpoduzetnika u istraživanje, razvoj i inovacije s ciljem razvoja novih proizvoda i usluga koji su usklađeni s načelima idoprinose prelasku na kruzno gospodarstvo.
Ukupna alokacija bespovratnih sredstava EU za specifični cilj „Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama“, iznosi 695 milijuna eura, što je oko 24% od potreba koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izrazilo za projekte ulaganja u sustave javne odvodnje i javne vodoopskrbe. Takoder, ukupna alokacijabespovratnih sredstava EU za specifični cilj “Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovitije gospodarstvo” iznosi 166 milijuna eura, što je oko 15% izraženih potreba za projekte ulaganja u održivo gospodarenje otpadom i prelazak na kružno gospodarstvo.
Pružanje vodnih usluga te provođenje mjera gospodarenja otpadom obveza je jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća čiji su oni osnivači. S obzirom da su sredstva u sklopu prvog nacrta OPKK 2021. – 2027. za navedene specifične ciljeve ograničena, izvjesno je da ce biti nužno smanjiti broj poticanih projekata i znatnosmanjiti intenzitet potpore odnosno postotak bespovratnih sredstava EU koji se dodjeljuju u odnosu na ukupnu vrijednost prihvatljivih troškova projekta (koji će biti manji od 85%). Drugim riječima, izvjesno je da će se znatnopovećati udio sredstava koji moraju osigurati korisnici – gradovi i općine, odnosno njihova komunalna poduzeća.
S druge strane, nedostatak EU sredstava ne izuzima Republiku Hrvatsku od obveze dostizanja ciljeva, pa tako nitijedinice lokalne i regionalne samouprave ne izuzima od obveza propisanih nacionalnom regulativom.
Zbog nedostatka financijskih sredstava iz EU izvora, gradovi i općine mogu predložiti povećanje sredstava u sklopu OPKK. Također, moguće rješenje su i sredstva iz drugih izvora koji mogu biti alternativa OPKK
